Grad je odlučio izgraditi novi vrtić za 200 djece. Pročelnik za financije želi saznati: (1) strukturu ukupnih životnih troškova te utjecaj na proračun grada s obzirom na različite opcije participacije roditelja, (2) jedinični trošak boravka u vrtiću (tzv. ekonomska cijena vrtića) te (3) utjecaj inflacije na jedinični trošak boravka, a posljedično i na plaćanja iz proračuna.
(1) UKUPNI ŽIVOTNI TROŠKOVINakon procjene kapitalne vrijednosti projekta i ostalih troškova u životnom vijeku od 25 godina saznaje se da bi kapitalna vrijednost projekta mogla iznositi približno 4.4 M€, a ukupni preostali troškovi u životnom vijeku približno 26.7 M€ što je 6 puta veća vrijednost od kapitalne.
U svrhu izračuna jediničnog troška boravka pročelnik uspoređuje ukupne životne troškove s brojem djece. Iz izračuna proizlazi da je potrebno izdvojiti iz proračuna približno 516 eura mjesečno po djetetu kako bi se u cijelosti namirili ukupni životni troškovi. Kako bi se smanjili proračunski rashodi, ovaj trošak podijelit će se s roditeljima.
Jedinični trošak boravka od 516 € ne uključuje inflaciju. No, njen utjecaj u 25 godina životnog vijeka je opipljiv. Ukoliko bi prosječna stopa inflacije bila 4% godišnje, ukupni troškovi bi se mogli povećati za približno 9 M€. Stoga bi jedinični trošak boravka od 667 €/djetetu/mjesečno uključivao i te troškove.
Klinika za internu medicinu ima priliku nabaviti novi dijagnostički uređaj. Predstojnica klinike predlaže uvrstiti tu nabavu u plan nabave. Pomoćnik ravnateljice za financije provodi analizu s ciljem procjene: (1) ukupnih troškova dijagnostičkog uređaja u životnom vijeku od 10 godina, (2) jediničnog troška pregleda, (3) utjecaja inflacije na jedinični trošak pregleda, (4) utjecaj različitih opcija financiranja, (5) procjenu utjecaja različitih udjela participacije na plaćanja iz proračuna bolnice.
(1) TROŠKOVI ŽIVOTNOG VIJEKAPomoćnik ravnateljice analizom utvrđuje da je nabavna vrijednost dijagnostičkog uređaja približno 0.19 M€ te operativni troškovi u 10 godina dodatnih 1.41 M€ (7.4 puta više od kapitalne vrijednosti).
S obzirom na broj očekivanih pregleda, jedinični trošak pregleda mogao bi iznositi približno 64.32 €/pregledu.
Uz inflaciju od 2% jedinični trošak od 64.32 €/pregledu mogao bi se povećati na 68.7 €/pregledu, u slučaju inflacije od 4% jedinični trošak iznosio bi 73.74 €/pregledu, a u slučaju inflacije od 6% godišnje trošak pregleda iznosio bi 79.56 €.
Prethodna analiza temelji se na pretpostavci isključivog financiranja iz proračunskih izvora. No, ukoliko bi se kapitalna vrijednost financirala s 50% kredita na 5 godina, jedinični trošak mogao bi iznositi približno 68.57 € dok bi u slučaju isključivog financiranja kreditom jedinični trošak iznosio približno 72.83 €. Ukoliko bi se uz 100%-tno financiranje dugom uključila i inflacija od 4%, jedinični trošak pregleda mogao bi iznositi približno 82.25 €.
Prethodni izračuni temelje se na pretpostavci participacije od 5 €/pregledu. Participacijom od 32.63 €/pregledu izjednačila bi se plaćanja iz proračuna s prihodima od participacije.
Grad razmatra mogućnost izgradnje nove osnovne škole sa sportskom dvoranom u svrhu provedbe programa jednosmjenske nastave za 325 učenika. Gradonačelnik prijedlog iznosi vijećnicima no, vijećnici traže odgovore na pitanja o troškovima i financijskoj održivosti projekta kako bi mogli donijeti argumentiranu odluku: (1) koliko iznose troškovi u slijedećih 25 godina te koliko će se za školu trebati izdvajati iz proračuna, (2) posebno ih interesira trošak školovanja u svrhu demistifikacije ''besplatnosti'' osnovnoškolskog obrazovanja – koliki je jedinični trošak školovanja po učeniku, (3) u slijedećih dvadesetak godina poslovanje škole bit će izloženo inflaciji te ih interesira kako bi materijalizacija tog rizika mogla utjecati na jedinični trošak i plaćanja iz proračuna grada. Pročelnica za financije priprema odgovore za slijedeću sjednicu gradskog vijeća. Poslužit će se programom #4budget.
(1) TROŠKOVI U ŽIVOTNOM VIJEKUProcjenjuje se da bi kapitalna vrijednost izgradnje škole mogla biti približno 7.1 M€. Na te troškove dodat će se i troškovi u etapi uporabe od približno 47 M€. Odnos troškova u uporabi i kapitalnih troškova je 7.6:1.
Uspoređujući troškove životnog vijeka, horizont planiranja i broj učenika pročelnica zaključuje da bi jedinični troškovi usluge osnovnoškolskog obrazovanja mogli biti približno 624 €/učeniku/mjesečno. To je trošak iskazan po nominalnim cijenama – bez učinka inflacije.
No, u razdoblju planiranja (etape građenja i uporabe) od 25 godina inflacija će imati učinke na troškove. Ukoliko bi prosječna stopa inflacije bila približno 3% godišnje, jedinični trošak osnovnoškolskog obrazovanja mogao bi biti približno 715 €/učeniku/mjesečno. To je trošak po realnim cijenama i 14.5% bi mogao biti veći od troška po nominalnim cijenama.
Nesrazmjer potražnje za vezom u sportskim lučicama je značajan pa je, stoga, i pritisak građana na županijsko vijeće usmjeren ka inicijativi ponude većeg broja komercijalnih vezova. Vijećnici trebaju donijeti odluku o ponudi novih pontonskih vezova, ali nemaju informacije o troškovima i mogućim cijenama komercijalnih vezova. Ne znaju bi li trebalo dio troška komercijalnog veza subvencionirati iz županijskog proračuna. Stoga županu postavljaju pitanja: (1) koliko košta izgradnja pontonske sportske lučice i koliko će njome biti opterećen županijski proračun, (2) koliko bi iznosio jedinični trošak projekta po vezu te (3) kolika bi mogla biti cijena veza po metru barke kako bi se trošak lučice u njenom životnom vijeku prenesao u cijelosti na korisnike – građane, vlasnike barki.
(1) TROŠKOVI LUČICE U ŽIVOTNOM VIJEKUProcjenjuje se da bi kapitalna vrijednost projekta sportske lučice sa 100 vezova mogla biti približno 1.22 M€ (s PDV-om i rizicima) – 12.2 tisuće €/vezu. U slijedećih 20 godina uporabe poslovanje lučice bit će opterećeno s dodatnih 3.5 M€ operativnih troškova.
U razdoblju horizonta planiranja od 21.5 godina (životni ciklus projekta) jedinični trošak veza mogao bi iznositi približno 1,964 €/vezu/godišnje, odnosno 162 €/vezu/mjesečno neovisno o duljini privezane barke.
Međutim, običaj je da tijelo koje upravlja lučicom naplaćuje vez s obzirom na duljinu barke. Uz pretpostavku da je prosječna duljina barki na ovih 100 vezova približno 9.74 metara, proizlazi da bi cijena veza za barku duljine 13 metara mogla iznositi 2,594 €/godišnje, za barku duljine 7 metara približno 1,397 €/godišnje te za barku duljine 5 metara približno 998 €/godišnje (s PDV-om).
Županija, u partnerskom odnosu sa tri općine, planira izgraditi dom za starije osobe kapaciteta 122 ležaja. Županijski vijećnici podržavaju projekt, međutim nemaju dovoljne informacije o troškovima u životnom vijeku pa, stoga, nemaju osnovu za odlučivanje o provedbi projekta niti o pravičnoj raspodjeli troškova među partnerima. Županijski pročelnik s pročelnicima općina zadužuju se za procjene troškova i artikulaciju prijedloga raspodijele troškova (mjesečnog plaćanja u slijedećih 20 godina poslovanja doma). Vijećnici postavljaju slijedeća pitanja: (1) koliko bi mogli iznositi ukupni troškovi vlasništva projekta, (2) koliko bi mogao iznositi jedinični trošak, tj. cijena prosječnog ležaja za krajnje korisnike ukoliko županija i partneri cijenu ne bi subvencionirali iz proračuna, (3) kakav bi mogao biti učinak kapitalne pomoći (granta) na cijenu ležaja za krajnje korisnike, (4) kakav bi utjecaj mogla imati različita struktura izvora financiranja na financijski održivo poslovanje doma. Pročelnici će odgovore na ova pitanja najlakše prirediti uz pomoć programa #4budget.
(1) TROŠKOVI VLASNIŠTVAProcjenjuje se da bi troškovi vlasništva u 2.5 godina izgradnje i 20 godina uporabe mogli iznositi približno 62.1 M€ od čega bi kapitalna vrijednost projekta iznosila približno 10.7 M€ bez uključenih rizika prekoračenja budžeta izgradnje (približno 2 M€).
Iz ukupnog troška vlasništva i broja ležajeva proizlazi da bi jedinični trošak vlasništva mogao iznositi približno 1,543 €/ležaju/mjesečno (s PDV-om i rizicima).
Jedinični trošak ležaja od 1,543 €/mjesečno predstavlja trošak bez sufinanciranja bespovratnim sredstvima. Ukoliko bi grant iznosio 60% jedinični trošak bi mogao biti približno 1,285 €/mjesečno, u slučaju granta od 80% jedinični trošak mogao bi iznositi približno 1,199 €/mjesečno dok bi u slučaju granta od 100% kapitalne vrijednosti projekta jedinični trošak ležaja mogao iznositi približno 1,114 €/mjesečno.
Različita struktura izvora financiranja ima različiti utjecaj na financijski održivo poslovanje doma.
Komunalno društvo odlučilo je nabaviti novi jednoosovinski radni stroj (kamion) za prikupljanje komunalnog otpada. Direktorica za financije traži odgovore na slijedeća pitanja: (1) koliko iznose troškovi životnog vijeka i koji je odnos troškova životnog vijeka i kapitalne vrijednosti projekta te (2) koliko iznosi jedinični trošak prikupljanja i odvoza komunalnog otpada.
(1) TROŠKOVI ŽIVOTNOG VIJEKAKada se nabavnoj vrijednost stroja od 252 tisuće eura dodaju operativni troškovi i troškovi financiranja u životnom vijeku od 10 godina u svoti od približno 2 M€, ukupni troškovi životnog vijeka (troškovi vlasništva) iznosit će približno 2.25 M€. Nabavna vrijednost radnog stroja sudjeluje sa svega 11%.
S obzirom na planiranu godišnju količinu prikupljenog otpada od približno 637 T i prijeđeni 20,000 km, jedinični trošak iznosio bi približno 17 €c/kg, odnosno 5.72 €/km.
Gradsko vijeće treba odlučiti o pokretanju projekta izgradnje priuštivih stanova. Svom komunalnom poduzeću namjerava povjeriti pripremu projekta. Komunalno poduzeće uz pomoć #4budget procjenjuje učinke projekta: (1) procijeniti troškove životnog vijeka u 25 godina uporabe, (2) procijeniti jedinični trošak kvadratnog metra stana, (3) procijeniti kako bi kapitalna pomoć (grant) mogla utjecati na smanjenje jediničnog troška te (4) procijeniti uz koju bi strukturu izvora financiranja projekt bio sposoban poslovati bez deficita.
(1) TROŠKOVI ŽIVOTNOG VIJEKAKapitalna vrijednost projekta procijenjena je na 6.6 M€ (s uključenim rizicima u etapi izgradnje). Operativni troškovi (održavanje, bruto plaća, osiguranje, rizici u etapi uporabe, održavanje higijene) procijenjeni su na 14.5 M€ u 25 godina. Odnos troškova životnog vijeka i kapitalne vrijednosti projekta iznosi 3.2:1.
Iz vrijednosti troškova životnog vijeka proizlazi da jedinični trošak kvadratnog metra stana iznosi 8.4 €/m2/mjesečno.
Kada bi se kapitalna vrijednost projekta od 6.6. M€ subvencionirala kapitalnom pomoći (grantom) od 50%, jedinični trošak kvadratnog metra stana mogao bi iznositi približno 4.64 €/m2/mjesečno.
Kada bi kapitalna pomoć iznosila 40%, a najamnina kvadratnog metra stana 5 €/m2/mjesečno, projekt ne bi bio sposoban iz priljeva namiriti dospjele obveze prema dužničkim izvorima financiranja. No, ukoliko bi udio kredita iznosio najviše 39.9% tada bi se iz naplaćenih prihoda od najma stanova u cijelosti mogle namiriti dospjele obveze prema dužničkim izvorima financiranja.
Komunalno društvo za upravljanje distribucijom pitke vode razmatra mogućnost ugradnje fotonaponskog postrojenja na svoje vodospreme kako bi dijelom smanjio cijenu električne energije za potrebe pumpi. Financijski direktor uzima u obzir sve poznate parametre projekta i procjenjuje vrijednost jedinične cijene električne energije iz postrojenja. Također, želi ustvrditi radi li se o profitabilnom ulaganju koje bi se isplatilo iz ostvarene uštede te je li kapitalna pomoć (grant) nužna za postizanje profitabilnosti.
(1) JEDINIČNA CIJENA ENERGIJE IZ FOTONAPONSKOG POSTROJENJAProcjenjuje se da je životni vijek postrojenja približno 25 godina. Kapitalna vrijednost (s uključenim rizicima) procijenjena je na 82.2 tisuće eura dok se ostali troškovi u etapi uporabe procjenjuju na dodatnih 64.5 tisuće eura. Iz proračuna proizlazi da bi jedinična cijena energije mogla biti približno 7.62 €c/kWh. Projekt je značajno profitabilan, a financijska stopa povrata FRR(C) mogla bi iznositi približno 21.37% godišnje. Ulaganje bi se moglo vratiti protekom nešto manje od 5 godina. Uz takvu profitabilnost ne bi bilo društveno opravdano koristiti javnu kapitalnu pomoć (grant).
Komunalno društvo za upravljanje uličnim i garažnim gradskim parkiranjem razmatra mogućnost ponude dodane vrijednosti korisnicima (građanima – vozačima) u obliku prikaza stanja zauzeća parkirnog mjesta na zaslonu mobilnog telefona. Vjeruje se da bi takva mogućnost (i) smanjila gužve na gradskim ulicama zbog smanjenja kruženja vozila u potrazi za slobodnim parkirnim mjestom, (ii) smanjiti stres i nezadovoljstvo vozača te (iii) smanjiti emisije stakleničkih plinova. Financijska direktorica na programu #4budget provodi kalkulacije te procjenjuje: (1) procijeniti profitabilnost investicijskog zahvata, (2) procijeniti jedinični trošak digitalizacije u okviru horizonta planiranja od 10 godina, (3) koliko bi se trebali minimalno povećati prihodi od naplate usluge parkiranja da profitabilnost ostane nepromijenjena te (4) procijeniti utjecaj inflacije na jedinični trošak investicijskog zahvata.
(1) PROCJENA PROFITABILNOSTIUkoliko bi se poslovanje digitaliziranog parkiranja odvijalo sukladno definiranim pretpostavkama, zaključuje se da se radi o vrlo profitabilnom zahvatu. Financijska stopa povrata procjenjuje se na visokih 219.26% godišnje. Ulaganje se komunalnom društvu vraća već u 1. godini poslovanja.
Jedinični trošak digitalizacije, sveden na €/parkirnom mjestu/dnevno, u horizontu od 10 godina mogao bi biti približno 25 €c/parkirnom mjestu/dnevno.
Za procjenu učinka digitalizacije pretpostavljeno je povećanje postojećih prihoda za 20% međutim, da bi se zadržala postojeća vrijednost operativne dobiti od 1.05 €/pm/d dovoljno je povećanje prihoda za 12.91%.
Ukoliko bi prosječna godišnja stopa inflacije bila približno 4%, realni jedinični trošak digitalizacije mogao bi biti približno 42 €c/pm/d.
Komunalno društvo za upravljanje gradskim parkiranjem razmatra mogućnost izgradnje nove javne garaže. Financijski direktor, na programu #4budget, provodi kalkulacije te procjenjuje: (1) troškove izgradnje (2 godine) i uporabe (20 godina), (2) jedinični trošak izgradnje i uporabe garaže u 22 godine, (3) potrebne minimalne jedinične dnevne prihode za postizanje granične profitabilnosti, (4) učinak inflacije i potrebu povećanja jediničnih dnevnih prihoda za neutralizaciju učinka inflacije te (5) utjecaj strukture izvora financiranja na likvidnost i sposobnost namirenja dospjelog duga.
(1) TROŠKOVI IZGRADNJE I UPORABEUkupni kapitalni troškovi izgradnje garaže procijenjeni su u vrijednosti od 6.2 M€ dok su troškovi u uporabi procijenjeni na dodatnih 7.7 M€ u 20 godina.
S obzirom na broj parkirnih mjesta i horizont planiranja, jedinični trošak javne garaže mogao bi biti približno 7.56 €/pm/d.
Ukoliko se prodajom usluga parkiranja u garaži ostvari u prosjeku 5 €/pm/d garaža će poslovati s gubitkom koji će se kumulirati u promatranom horizontu planiranja. Njena FNPV(C) @ 3% iznosit će približno -2.4 M€. Stoga financijski direktor zaključuje da bi prosječni dnevni prihodi trebali biti približno 7.18 €/pm/d da bi FNPV(C) € 3% bila jednaka nuli.
Ukoliko bi prosječna stopa inflacije bila približno 4%, jedinični trošak garaže povećao bi se na 10.4 €/pm/d. Kao mjeru kompenzacije, bilo bi potrebno prihode povećati za 42.32%.
S udjelom duga u ukupnim izvorima financiranja od 60% iz poslovanja javne garaže neće biti moguće namiriti dospjele obveze prema dužničkim izvorima financiranja. Stoga financijski direktor računa i zaključuje da je najveći iznos duga kojeg garaža može namirivati iz poslovanja najviše 39.97%.